Disney, Walt
traži dalje ...Disney, Walt, amer. animator, redatelj i producent (Chicago, 1901 – Burbank, California, 1966). Iz obitelji irsko-kanadskog podrijetla; djetinjstvo provedeno ladanjskim životom amer. više srednje klase značajno je utjecalo na formiranje njegova svjetonazora. Prve crteže crta na ratištu u Francuskoj 1918., po povratku u SAD nastanjuje se u Kansas Cityju, gdje upoznaje jednog od ključnih suradnika, crtača Uba Iwerksa, i 1922. osniva tvrtku za proizvodnju anim. filmova, koja, unatoč razmjernom uspjehu filma Alice u zemlji crtanoga filma (1923), bankrotira te D. 1924. odlazi u Hollywood. Tu, uz pomoć brata Roya, producira seriju filmova s djecom glumcima u kombinaciji s anim. pozadinama, a 1927. kreira lik zeca Oswalda, ali zbog nesuglasica s kodistributerom Ch. Mintzom napušta projekt. Potom, zajedno s Iwerksom, kreira lik miša Mickeyja Mousea. Prvi film o Mickeyju bio je Ludi avion (1928), a prvi zv. film s ovim junakom → Parobrod Willy premijerno je prikazan 18.XI.1928. Do 1953. napravljen je 121 kratki film o Mickeyju, a s vremenom on dobiva »gostujuće« likove: Donalda Ducka (Paško Patak), Plutoa (Pluton), Goofyja (Šiljo), koji i sami postaju junaci vlastitih serija. God. 1929. Disney je započeo proizvodnju još jedne serije, Luckaste simfonije; prvi film serije bio je Ples kostura, najpopularniji Tri praščića (1933), a u njezinu okviru realiziran je i prvi anim. film u boji Cvijeće i drveće (1932), za koji D. dobiva prvog Oscara (od ukupno 25). Premijera njegova prvoga cjelovečernjeg crtanog filma → Snjeguljica i sedam patuljaka održana je 21.XII.1937. Nakon iznimnog komerc. uspjeha uslijedili su daljnji cjelovečernji filmovi → Pinocchio, → Fantazija, → Dumbo, Bambi (1942), Pepeljuga (1950), Alice u zemlji čuda (1951), Peter Pan (1953), Dama i skitnica (1955), → Trnoružica, 101 Dalmatinac (1961), Mač u kamenu (1963) te → Knjiga o džungli, za čije je realizacije preminuo. God. 1955. otvorio je prvi u nizu zabavnih parkova Disneyland. Producirao je i oko 100 dok. i igr. filmova te mnogobrojne tv programe. Potkraj 1980-ih i 1990-ih njegova tvrtka uspješno obnavlja produkciju cjelovečernjih anim. filmova (Mala sirena, 1989; Aladdin, 1992; Kralj lav, 1994). D. je bitno unaprijedio tržište animacije i prvi stvorio ozbiljniju konkurenciju igr. filmu. Osim za razvoj animacije, zaslužan je i za razvoj suvr. komunikacijskih medija koji animaciju koriste kao tehnološku infrastrukturu. Idejno-tematski, njegovi su filmovi vizualizirane bajke (ugl. ekranizacije knjiž. predložaka tog žanra) čiji je smisao uljepšavanje građ. života u kojemu ljudi žive po određenim dogovorenim načelima sazdanim na amer. iskustvima kojima se definira uspjeh, osnova kojega je u urednoj i brojnoj obitelji. Nositelji poruka su humanizirane životinje, koje svojim moralom i dobrosusjedskim odnosima šire prostor tolerancije te suzbijaju svaku subverzivnost, pri čemu su u priču vješto integrirane pjesme (romantična ili humoristična karaktera) i pojedini domišljato izvedeni komični prizori koji upućuju i na potisnute anarhoidne impulse. U tehnološkom smislu, Disneyja se može odrediti kroz takozvanu »punu« animaciju, u kojoj su karakteri konstruirani iz geometrijskih tijela (stožaca, kugli i valjaka) i, neovisno o brzini ili količini animacije, pomiču se svim svojim detaljima u dvodimenzionalnoj iluziji prostora, a bitan element Disneyjeva lik. svjetonazora su i vizualno raskošne pozadine koje dokraja definiraju bajkovitost i mistiku djetinjstva kao temeljne poticaje pripovjednog svijeta njegovih filmova.
J. Marušić
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.
Disney, Walt. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.5.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/disney-walt>.